vendredi 5 juin 2015

Wonaa leyɗeele mawɗe ɓamtata en ko enen Ɓamtata koye men

Leyɗeele Afrik ina poti ustude yelaade leyɗeele mawɗe ɗe; leyɗeele Afrik walla tokoose ɗe ina poti ummaade e joɗnde haa janngina jangde moƴƴere haa mbaawa ittude ngaluuji mumen keewɗi gonɗi e nder leydi walla nder ndiyam. Leyɗeele ɗe ina poti kadi janngude e waɗde kaalisaaji mumen e karallaagal ndema e ngaynaaka haa mbaawa jogaade nguura nder leydi sabu so ɗe ceeraani e jiggoore ɗe njaltataa e baasal e heege. So en ƴeewi leyɗeele men ina njogii ndiyam keewɗam; ina njogii leyɗeele moƴƴooje ndema e ngaynaaka kadi eɗe njogii henndu e naange ñande kala; ɗuum fof ko fartanngeeji we poti huutoraade ngam yaltude e baasal e heege.
So tawii eɓɓooji ƴellitaare leyɗeele tokoose ɗe ko leyɗeele mawɗe ɗe mbaɗata ɗumen; ɓe mbaɗata ko eɓɓooji naftooji ɓi. So en ƴeewi ko nanndi e leyɗeele hono NISEER ; MORITANI; CAAD ekn…leyɗeele mawɗe ɗe mbiyata ɗe ko yo ɗe ngoppu ngaluuji nder leydi maɓɓe walla nder ndiyam yoɓe ɗal njaltinee njeeyee so kaalis o dañaama ɗe cooda ko ñaametee e leyɗeele mawɗe ɗe tawa ɗe tampinaani koye majje e waɗɗe kaalisaaji keewɗi e ndema walla ƴellitde ngaynaaka walla awo.
Won e leyɗeele jogiiɗe kaalisaaji keewɗi tawa ngalla leyɗeele to ndema moƴƴata; njiyti ko arde e nder leyɗeele tokoose ɗe haa teengti noon e nder Afrik njokkondira e laamu luwa leyɗeele duuɓi 99 tawa ko ko weeɓi; kadi ɗe keewi remde ko ko ñaametaake e leyɗeele tokoose ɗe; ɗe nawa ndemanteeri ndi leyɗeele maɓɓe walla ɗe njeeyoya ɗum leyɗeele goɗɗe. Afriknaaɓe fof ina poti ummaade ndaroo kaɗa laamuuji mumen yeeyde walla luwde leyɗeele ɗe walla hay sinno leyɗeele ɗe ina luwee joom leyɗeele ɗe ndiisnondiree haa mbaawa heɓde heen; kadi yimɓe mumen mbaawa gollaade heen; kadi tawa ko remetee ko ina ñaamee e leyɗeele he. Afriknaaɓe ina poti ummaade ngam dawrugol leydi e nder leyɗeele he ina waylee natta wonde dawrugol donangol e koloñaal en sabu ngoon dawrugol wiyata ko leydi ko laamu jeyi.
Sinno leyɗeele Afrik ina njoginoo yiyannde mawnde woɗɗunde ina potnoo ko adii fof ƴeewde wallude remirooɓe jummbu jalel; remirooɓe juuɗe tawa ina kaɓa e yooro e mbonnande jawdi ndariindi haa mbaawa dañde ko nguurdi e ndema mumen he. Alaa fof ko ɓuri yurminaade e yiyde remooɓe dowry so waadere memii leydi; ƴetta gawri ira e leydi; so huɗo fuɗi ndemira jalel; peƴƴa leɗɗe ngam waɗde galleeji ; kullo gese mumen; kono ngam ngakkeende toɓo gawri ndi yooro ; ɓe njalta gese ɗe tawa hay abbere ɓe ndañaani heen. Laamuuji leyɗeele Afrik gonɗe e Saahel poti ko jogaade eɓɓooji ngam dammude diƴƴe toɓo bonooje e ndunngu kala haa mbaawa mallude remooɓe dowri; mballa ɗumen e giriyaasuuji; mɓalla ɗumen e aawɗeele jaawɗe haa tampere mumen waawa jarde; ɗuum ɓuri tuusde ɗumen ko ñaamete e kala saha. Remmooɓe dowry kadi ina poti ƴellitde ganndal mumen ko fayti e ndema e ngaynaaka so laamuuji mballii ɗumen; hono huutoraade dubuuje ngam moƴƴinde leydi; waɗde huɗo maayko e nder ngesa ngam jaggude ndiyam walla leɗɗe joorɗe e kaaƴe e nokkuuji baamirɗi ngam ustude doole waameeji hoto leyɗeele mborjude tawa kuutoraaki Eŋere.
Hannde tawaama wonde ndemanteeri walla tebbuuli tawa mbaɗaaka geɗe goɗɗe haa mawnina ɗumen ɓuri sellude e baɗeteeɗi porodiiji ɗi; kala nde ɗeen geɗe njaali e ndema walla ngaynaaka leyɗeele Afrik ɗe mbooraama sabu ko e majje societeeji ndema walla tebbuuli keewɗi ngarata ina ndema ina ngayna ngam yeeyoyde. Ngoƴa maɓɓe ko dañde ngañaari wonaa dañde ko ñaami. Yimɓe heewɓe hannde wonɓe e leyɗeele mawɗe ɗe ñaamataa ko waɗaa porodiiji.
Ɗuum fof wawata gasde tan ko so leyɗeele Afrik ɗe njaɓi ƴeewde waylude dawrugol jangde leyɗeele mumen haa mbaasa tuugnaade e dawrugol walla ganndal leyɗeele mawɗe ɗe sabu ɗeen ko njeeygu tan woni ngoƴa mumen; ko ñaamee ina njogii; Afrik ina joginoo gannde hanki gila e Ndema haa Ngaynaaka haa e Awo ekn…..kono ɗeen gannde mbonnitaama; ɓe mbiyaama ko ɓe majjuɓe; ko ɓe heefereeɓe haa ɓeen yimɓe ngoppinaɓe ko ɓe ngonnoo ko; ɓe mbaɗta huutondirde e maɓɓe ɓe puuntaɓe.

Paamen wonde ko Afrik woni Duunde Yaakaare; Janngo Aduna. So toon rappi ko gaay ɓe payti; so ɓe paytii gaay tawa ko e jangde maɓɓe coɗiɗen; pine maɓɓe njeeɓeten; ɗemɗe maɓɓe kaaleten; en mbaawaa riiwtude ɓe. Mbaawen riiwtirde ɓe tan ko geɗel; ngartiren no njiyratnoɗen hanki aduna; njanngen ɗemɗe men; ƴelliten pine men; ndema men; ngaynaaka men; awo men e mbaydi taaniraaɓe men. Ɓe ngujjiino en hanki; ƴeewen feewnude hannde haa ngujjitoɗen ɓe janngo.

Aucun commentaire:

Enregistrer un commentaire