Eɗen mbiya
wonde ndeeɗoo yeewtere ina toɗɗii Mawɓe e Sukaaɓe fof/Naatɓe koɗanɗe e ɓe
naataani fof/ dañɓe sukaaɓe e ɓe ndañaani.
Eɗen mbiya
wonde yeewtere nde ko miijo men tan. Neɗɗo haaldata tan ko hakke miijo mum.
Ko adii fof
eɗen mbiya wonde ngal ɗoo naamndal ina saɗti jaabaade kono waɗi noon Nehdi
sukaaɓe ko ngoƴa men ko ngoƴa aduna hannde.
Ko adii fof
eɗen poti anndude wonde jinnaaɗo ina tiiɗi no feewi; nehde suka kadi wonaa
huunde weeɓnde. So jinnaaɗo nehii ɓiyi mum o wayi no o yiɗiri nih; hoto o waso.
So jinnaaɗo ronkii nehde ɓiyi mum e mbaydi no yiɗiri nih kadi hoto yammu; hoto
nimsu sabu jinnaaɗo jibin ɓiɗɗo kono wonaa nehoowo; waɗi noon ka adii fof
janngaani laabi nehirɗi suka; kadi suka o wonaa galle tan woni; omo duɗal; omo
nder renndo; omo mbedda ekn....ɗiiɗo satooji fo ina mbaɗtina e nehdi makko.
Jinnaaɗo ko ɓuri jaalaade nehirta ɓiyi mum tan kono yiyrata aduna nih; kono yiɗiri
yoo suka o way no o wayi nih hay sinno no o wayi nih feewaani e gite yimɓe. Ko
goonga Peewal ko GENO. Jinnaaɗo nehirta ɓiy mum ko yoo jikko jikku mum; nehoo e
nehdi mum; ɗooftoo laabi renndo mum e aadaaji mum e pinal mum e finaa tawaa
mum.
So ɓennii
jinnaaɓe ko jaŋinooɓe kalfinaa nehdi sukaaɓe waɗi noon kañum en ina jaŋŋi ina
njogii humpito e ganndal nehdi. Ina njanngi laabi ɓuccirɗi suka so njiy suka o
ina feewi e ooñaare. Jaŋŋinooɓe ina njogi laabi no mbaawiri heɓde hakkille suka
o haa mbaawa rewnude ɗum e laawol ngol ɓe njiɗi ngol. En njiyi wonde sukaaɓe
heewɓe ina ñemmba jaŋŋinooɓe mumen. Ko ɗuum woodnoo adan. Hannde en njiyi wonde
hay jannginooɓe ɓe ina njogii caɗeelle nehirde sukaaɓe ɓe no njiɗiri nih kamɓe
fof e jogaade ganndal nehdi e humpito wonande laabi nehruɗi. waɗi noon hannde
nattii tan ko jinnaaɗo walla jaŋŋinoowo
nehata kono Rajooji; Teleeji; Ɓideooji; Internet; Facebook; Twitter;
Skype; Telefonaaji; ordinateeruuji ekn...ina mbaɗtini no feewi e nehdi suka
hannde.
Renndo kadi
ina neha; ina diidi diidi ɗi hay gooto
suusaa yawtude; walla so yawtii famɗita e gite yimɓe walla renndo nefa ɗum.
Enen njeyaɗen ko e renndooji ɗi udditaaki no feewi; ɗi njaɓaani wonde neɗɗo ina
jogii ndimaagu wuurdude no yiɗiri; ko renndo ngo laamii neɗɗo o. Ɗuum fof
saabii ɗuum ko yiɗde jaggitaade e aadaaji mum e fina tawa mum; e pinal mum.
Renndo ngo hulata ko hoto sukaaɓe paggitaade aadaaji; maa pine janane walla
pine koɗe. Renndo ngo kadi yiɗa yortaade e ko anndaa. Ko ɗuum waɗi rennddooji
keewɗi wonde to gootel.
Daawe
Nehdi Suka :
1) Nehdi e
nder galle : Cukalel e renndo men ko adii nde naatata Ekkol Tolno Tokooso ɓuri
wonde tan ko galle. Ko jinnaaɓe mum walla koreeji mum walla mawniraaɓe mum
ndeenata ɗum ; nehata ɗum. Ko kañum en ndeenata ɗum e ndiyam e
jeyngol ; ko kañum en kadi ndeenata ɗum ; njarnata ɗum ; lelnata
ɗum ; ñamminta ɗum. Gila ɗoon cukalel ngel ina foti neheede e
cellal ; ina foti holleede yoo soɗoro saabunnde hade mum ñaamde e so yehii dow wuro ; yoo ɓorno paɗe ;
yoo socco ekn…haala mu mina foti ooñteede so feewaani ; anndineede won e
haalaaji njiɗaaka. Ko ɓuri heewde ko neɗɗo janngata ; janngata ɗum ko nde
woni cukalel nde. Cukalel ina hatojini e sata hisngo. Cukale ina foti reeneede
e dow yiɗde tawa ko duumiinde. Cukalel janngata ko e fijirde e ñemmbude mawɓe.
2) Nehdi
mbedda walla Dudal keblowal nehdi tolno Tokooso : So cukalel ngel heɓii
duuɓi 5 ; jinnaaɗo maggel ina mbaawi jaɓde ngel waɗta yaltude
mbedda ; ngel waasa woɗɗude galle ; ngel waɗta fijjude e cukalon hono
maggel. Cukalel ina sokli fijirde ; ina cokli kadi fijjidiiɓe ; sabu
woƴaaka ko mawɓe mbaɗata ko ; aduna mum e aduna mawɓe jiidaa.
Jinnnaaɓe kadi ina mbaawi suɓaade nawde
cukalel mum en `Jardin d`enfants` ngam deenal mum toon e nehde ɗum e nehdi duɗal ;
tawa janŋo so yontii naatde jaŋde ina hebla. Hono duɗe keblirɗe tolno gadano
ina cosa e leyɗeele keewɗe ; ɗuum ina rokka cukalel feertude so naatii
jaŋde ; hakkille mum wona e jaŋde he ; heɓindoo ko janŋata ko. Renndo
men heewaani nawooɓe sukaaɓe mumen to ɗeen duɗe. En naatataa e sababuuji ɗi
kono cukalon so keɓii duuɓi 4 haa 5 ina poti janŋgineede KURAANA ; hijjo e
limto Arab tawa so ɓe naatii eɓe mbaawi taro eɓe mbaawi kadi FAATIYA e SIMOORE
tawde ko en juulɓe. Ɗuum ina nafta ɓe tawde ɓe ngalaa fartanŋe fuɗɗoraade ɗemɗe
maɓɓe ɗe ɓe muuyni. Walla kadi eɓe mbaawi janngineede Alkule Pulaar e Hiisa e
nder galleeje walla duɗe nder gure dowri ; ndeen so ɓe naatnaama Ekkol tan
ɓe pɗɗitto tawde ɓe njaŋinirteeko e ɗemngal ɗimmal hono Arab walla ɗemngal koɗal
hono Farayse ; ko ɓe njaŋŋi e ɗemngal maɓɓe neeniwal ko ko ɗuum tan ɓe
egginta fayde e ɗeya ɗemɗe.
3) Nehdi e
Tolno Lesleso (Fondamental) : So cukalel ngel heɓii duuɓi 7 maa 8 ngel
naatnee Ekkol ; waktu maggel feccoo. So a ittii waktuuji ɗi ngel ɗaanotoo
e ɗi ngel fijoyta walla golle galle e waktuuji ɗi ngel reftotoo binndanɗe
maggel ɗi maa taw ko ngel waɗdata e jinnaaɓe maggel ko ina famɗi. So tawii kadi
jinnaaɓe maggel ko gollotooɓe caggal galle ; ngel famɗat ko ngel yiy ɗumen ;
so wonaa ñalɗi walla soi na njogii fooftere tawa kanngel kadi ngel yahaani
Ekkol ; ngel fijoyaani kadi ngel wonaani e ɗaɗde golle galle. Jinnaaɗo
noon no nehirta mo yiyataa ; jooɗodtaako. E renndo men ; ko ɓuri
heewde e rewɓe ngollotaako caggal galle ; ko kañum en njogii nehdi sukaaɓe
nder galle. Ko janginoɓe ɓuri heewde ko ngondata e cukalel ; kono humpaani
en no nehdi ndi wayi. Nehoowo mo heɓaani heblo moƴƴo waawaa nehde sukaaɓe. Kono
haa e ngal ɗoo daawal cukalel ngel ina haaɗi e juuɗe.
4) Nehdi e
Tolno Hakkundeejo(Secondaire): So Cukalel heɓii duuɓi 13 haa feewi yeeso ko ɗoon
jinnaaɓe ; nehooɓe e renndo fof ɓuri jogaade caɗeele nehdi maggel. Ɗo
hankadi suka o yiɗi ko yaltude e njiimaandi jinnaaɓe mumen e yamiroore
nehooɓe mumen e laabi renndo mumen. Suka o yiɗata hoolirde ko wontii mawɗo hay
gooto fotaani jiimde ɗum walla yamirde ɗum . Suka o yiɗata wuurdude kono yiɗiri :
ɓoornaade ko yiɗi ; yahde to yiɗi ; waɗde ko weli ɗum hay sinno
feewnitaaki hay gooto. Heen sahaaji nih o yiɗata ko woɗɗitaade galle maɓɓe
walla jinnaaɓe makko ; o waɗta artude nde jeŋŋi ; o waɗta nih waalde
ladde heen sahaaji. Geɗe keewɗe hankadi o janngata ɗe ko e sehilaaɓe
makko ; mbedda ; teleeji ; internet ekn…O jokkondira e yimɓe ɓe
njiidaa ciirol. E oon sahaa eɗen keewi nande won e jinnaaɓe walla nehooɓe ina
mbiya ndonkanii ɓiɓɓe mumen ; njennii ; piyii mbaɗi fof kono alaa ko
nafi ; walla yimɓe renndo ngona e wiyde wonde ɓii kaari o de ko bonɗo.
Ko jinnaaɗo foti anndude wonde ngal
daawal e nguurndam suka ko ala e sago ; mawɗo fof rewiino ɗoon. Pulaar wiy
²Ñale fof saangiino ɓoggol² ; ko jamanuuji ceerta. Ngal daawal ina himmi e
nguurndam suka. Jinnaaɗo o fotaani wiyde ina nehira ɓiɗɗo o no nehorinoo
nih ; yoo jikko jikku mum. Njennoor ; kuɗdi ; yettooje ;
piggal e kiiɗagol wonaa laabi jiɗaaɗi no feewi. Jinnaaɗo in a foti faamde wonde ngal ɗoo daawal ko
jawtowal. Suka o so wonii ²dewɗo laawol² ko ndeen nih jinnaaɗo o foti faayde.
Jinnaaɗo o mawnii tan kono rewii e ngal daawal hay sinno yontaaji e nokkuuji
ceertii.
E nder renndooji keewɗi; cukalel jannginirtee ko yoo dañ golle mbele ina
nafta galle walla renndo; nehdi yiyraaka ko hakke Cukalel; ko adii fof cukalel ina foti anndineede nehdi ndi ko
hakke mum; ko kañum nafata ko adii fof
hay sinno maa nafoy galle walla renndo. Jinnaaɗo ina foti yerondirde Jiimde e
Wellitde. Suka ina foti welliteede seeɗa; foti ko walleede yoo feran hoyre mum
laawol nguurndam; fotaani wiyeede tan yoo wuurdu no jinnaaɓe mum nih. Renndo
ngo ina foti toppitaade nehdi sukaaɓe mum. Kala jogiiɗo; baawɗo yoo waɗ biyi
mum e duɗe moƴƴe; walla nih so ina waawi yoo neldu ɓiyi mum caggal leydi ; sabu
so neɗɗo jaŋŋi tan haa jaŋde mum toowii to yahri fof maa gollo. Jaŋdeyal seeɗa
ko posone haa teeŋti noon e leyɗeele men.
Jinnaaɓe ina poti anndude wonde yornude tuba; heɗaade e amde MUSIC Rap;
waɗde jubbi wonande sukaaɓe worɓe; ɓoornaade O; walla Mini jupe; walla pantalon
walla Jimbak Out wonande sukaaɓe rewɓe ko henndu tan; ko bemmbe cukaaku. Ɗuum
woni suka woni mawɗo kala nde fini foottat Asli. Sukŋŋɓe men ngoni ko e teeru
hay wonɓe fuuta DINGIRAL e SORBO ndeen nattii; so en mbaawii artirde DINGIRAL e
SORBO e nder teeru tan sukaaɓe men mbayat no njiɗɗen mbaya nih(Ɗuum noon ko
haala mawka).
Ngannden wonde jinnaaɗo ko rokkude yeru: Ƴeewtindaade no feewi no kongol
yahrata e nder galle. Suka ina heewi ñemmbude geɗe mawɓe; waɗi noon wiyata ko
mawnii; nattii wonde cukalel. Jinnaaɗo fotaani laawaade e kala nde ɓiɗɗo
yaltini konngol ngol moƴƴaani kono omo foti waɗde keerol. E ngal ɗo daawal suka
o yiɗa geɗe gaadoraaɗe; yiɗata ko waylude comci; pemmbi; jaɓɓal; kelmeeje. O
wonata ko contotooɗo so tawii sontaade ko jaabaade so neɗɗo haali; ñigde e
ƴattaade. Ko noon won hollirta wonde hay gooto waawanaamo. O yiɗata ko selde
nehdi jinnaaɓe makko; omo heewi wiyde: kaaldatmi kono mbeliraama; mbaɗatmi ko
ko mbelaami; ɗacceekam mi wuurira no njiɗirmi; o huutoroo konŋuɗi ɓutti.
Suka ne ina foti anndude wonde ina waɗɗii e jinnaaɗo nehde ɗum; kadi
annda nehdi ko hagge mum; ko nafoore mum hade wonde nafoore jinnaaɓe mum; walla
renndo mum; walla leydi mum ekn… Hannde nehdi no wayi saɗtude nih kala suka dañɗo
jinnaaɓe mum ina neha ɗum ina njanŋinaɗum tawa ko e duɗe joɓeteeɗe foti ko
toppitaade nehdi mum e jaŋde mum. Renndo yahrirta yeeso; ɓamtortoo ko tawa
sukaaɓe ina kira; so a tawii baaba ma janngaani; njannga; So ŋ tawii baaba ma
jogii ko CEP; dañ hayso Berewe, so a tawii baaba ma ina jogii berewe, dañ Bac;
so a tawii baaba ma ina jogii Bac; dañ metriis; so a tawii baaba ma ina jogii
metriss dañ Doktorat; so, tawii o jogii ko Doktora; dañ Professora ek…..walla
so a tawii baaba ma ko gaynaako; ƴeew aynude tawa ko e mbaydi fagguduyankeeri
ekn…..
Renndooji hannde so ɓurndirii ko Nehdi
e Ganndal e Faggudu. Sukaaɓe ƴeewee e nder renndo men ina famɗi jogiiɓe
seedantaagal Doktora; kadi haa hannde Ngaynaaka men; Ndema men e Awo men ɓamtaaki;
ƴellitaaki. Sukaaɓe ina poti hirde ngam NEHDI e FAGGUDU renndo yahra yeeso.
Toppitaade nehdi e jaŋde duɗal walla meccal walla faggudu ko ɗuum woni ko
himmi. Toppitaade NEHDI; ƊEMNGAL mum; PINAL mum e FAGGUDU ko toon haala ka
woni; wonaa e jornugol tuubaaji walla moori walla ngamri e heɗaade Musik rap
walla wuurteede e Bal wonande sukaaɓe.
Yeewtere nde nana naywa; ƴeewen tonŋude kaaɗoo haala kaalaaka dow ka:
E tonŋol eɗen mbiya wonde Nehdi hannde e nder ooɗo Aduna Moɗmottondirɗo; ɗo
pine naatnaatondiri ina tiiɗi. Nattii tan jinnaaɓe; Jannginooɓe; Renndo wonde
wallidiiɓe ko fayti e Nehdi. Ko wiyete les NTCs naatii hono Gannde kese; ina
mbaawi mallitde e nehdi ina mbaawi kadi bonnude nehdi; fawii tan ko no neɗɗo
huutortoo ɗe.