mardi 3 novembre 2020

 

 

 

Ko tagi  fulve ina mbiyee ko yahruve caggal?

ko adii fof hade men xeewde jaabaade ngal laamndal, xeewen holi ko woni yahrude yeeso maa vamtaare maaxellitaare tawa vetirzen ko tugulla pulaagu, maa tuugnizen koe laawol pulaagu, no fulve njihrata aduna e no njuvviniri renndo mumen haa mbaawa wuurdude e wuurde e dow deexre, ngonka moxxa. Vamtaare maa xellitaare ko jaggitaade e ko jeyi ko ko anndira ko, ko heptinirtee ko haa tiiza saloo woppude haa vedya qarzinde zum, veyda yooznude zum, veyda anndinde zum renndooji gozzi, waawa yeeyde zum e jehre pinal.

Ko adii fof xeewen to bannge zemngal, mbele mo nanataa zemngal gozngal so wonaa tan pulaar ko jahruzo caggal? mbele mo nanataa zemze biyeteeze ko zemze ganndal ze fof ko       jahruzo caggal?ezen mbiya alaa, so tawii pullo o ina gooqzini won'de zemngal vura zemngal, zemngal jaasaa gozngal. Vurgol maa jaasgol zemngal fawii ko darnde maa lohre haaloove zum. So pullo anndii so wiyaama pullo ko zemngal pulaaradii wiyde zum noon, sabu pinal pullo soomaade e zemngal pulaar e conce mum e neenal mum. Kono so pullo javii no lexxi garzi njiimi zum mbiyri nih ' no ciforee zemze lexxi gozzi tawaazi zi nih won'de zeen zemze ko maayze mbaawaa tammbaade ganndal. Javde zuum ko waasde waawde seerndude zemngal e ganndal. Zemngal ko laawol maa feere maa kuutorgalngam hevde ganndal, wazde kala zemngal ina waawi huutoreede ngam hevde ganndal. Ko zuum tagi nezzo maa lenol maa renndo maa leydi mbaawaa vamtaade maa xellitaade tawa wonaa e zemze mumen. Kozuum saabii ko leyzeele doofolle baawnaaze ze tan cozii e zavvitirde ganndal zemze koze jannginirteeze      sukaave mumen. So nezzo wiyaama zemngal waawaa vadtoreede Geno javi, jebbiliima, javii zemngal mum ko covngal, kono zemngal sovataa. Holi ko saabii ngadozen lexxi e ganndal Geno, ziin lexxi ngara mbiya wonaa tan ina nganndina en Genoyaagal, kono kadi Geno men o wonaa Geno potzo reweede, sabu ko taaniraave ndewatnoo ko moxxaani. Diineeji paggitizen zi, maa pawaazi e dow zi ko Geno men tan ve voorni pinal mavve e aadaaji mavve maa zi ve paggitii haa njeyta e fina tawa mavve. En njizaa yaajnaade e ndeezo loxre sabu hakkillaaji potaani, en nddiiwtaani hay zemngal, en mbonnitaani hay laawol diine gootol, kono njizzen tan ko etaade siftin'de annduve, semmbin'de gooqzinve, faamnude ve nganndaa, suusnude jeejatnoove won'de Pulaar wonaa zemngal maayngal, ina waawi marde e tammbaade ganndal e gannde kese, pulaar kadi wonaa zemngal covngal sabu ina waawi yottoreede Geno, rewireede Geno. Zemze fof poti e Geno, ze vurndirta tan ko e darnde maa pellital e yarlitaare joomum majje. Ndeen noon so en njaggitiima e pulaar, en mbittii zum, en njannginirii zum, en paarnoriima zum, en xellitii conce men e neenal men, narungal men, cuzaari men, tiindi men, darti men e daari men, pulareeje men e jimzi men e ngamri men e gaaci men e kozki men e faggudu men, hay gooto wiyataa koen yahruve caggal kono so en ngoppii ko njeynozen, en kersirii haalde zemngal men e naantoraade narungal men e naamde naamdu e yimde jime maa jimzi men e amde ngamri men ekn....ko en rewve, soziive e fina tawa wozve, ko en yahruve caggal, kadi en ngontaa vamto haa kooten e Geno tagzo en o, kadi ezen njaakori ma o laamndo en ko tagi en ngoppii ko o rokkunoo en ko en coziima e ko en njeya.

En mbiyaani fulve hoto njanngu zemze koze sabu janngude ze ina wazi nafoore mawnde no feewi, kono kadi ina moxxi tawa fulve ina njogii faawru winndereyankeewu tawa kala ganndal eggangal e zemngal kozal ina mooftee e nduun faawru wonana lenol ngol duttorze.

So en payti e faggudu fulve yowitiindu e Ndema, Awo, Ngaynaaka e nnenal lawve, maabuve, sakkeeve, wayluve ekn...maa en taw faggudu ndu ina alzi sabu ina heewi geze ceertuze. So   tawii vetirzen faggudu men ko vetirgal faggudu jehre hannde, to huunde fof maa soode, hay nehdi koko soodetee, vurde waawde soodde fof vuri waawde nehde viyi mum e nehdi hannde maa en mbiy fulve ko yahruve caggal. Kono so en xeewii faggudu fulve hanki jahre ina famzi heen gezal hay so tawii ngostiigu ina huutortenoo, Ndema ladde e Ngaynaaka e Awo fof tuugninooko e ndiyam tovo e ilam, yurmeende Geno ina heewi e mavve, ko ve njoginoo fof Geno ina wazi heen barke, ina waawi tawa saabii zuum ko ko Geno wiyve e Simmoore Asli 1, Aaye 27 e nder deftere seniinde Aadi Kiizzo; ''Njenee, keewee, kebbinee leydi, kalfee ndi, njiimee e lizzi maayo e kala kullel ladde jahowel e dow leydi''. To bannge ndema tovo tovo, jeeri, pooze e kollalle nduggitee so demminaare uuri, njabbee to ngatamaare memi leydi, ndemee, ndeenee, kurnee, conee, ndimndee mbazee e nder sakeeji maa paabi, subaka fof gaweeje cokke, cotte, pengee, ndefee, kodde ngawlee e kosam, namru fof e edda gawri ndi vuri weldude. kala nde conal wazi, keele woni cammeeje vurze yumtude, vurze venndude cuvee mbazee bannge ngam ngonta aawdi. Gawri ina tawta mo wuuri. Ko fayti e ngaynaaka, durngol e ndiyam ina heewi, jawdi ina haari ina zomziti, teewu, kosam e nebam gasataa. To bannge Awo, belzi   juzde ngasataa e maayo maa ndiyam, gila e beeli haa e maaje belze haa e kaazze.                  To bannge mbayla, wayluve ina tafa kanngeeji e jamze valeeje, neenve heddiive ve ne ko noon. En nani e daarti Fuuta men hannde o wiyanooma namandiru, tagi zum ko yaajeende e banngeeji fof, woodno tan ko ngostiigu maa faggudu ballondiral wonaa no faggudu jehre hannde nih, faggudu hoore am hooram. Faggudu ballondiral so tawii en mbazi zum vetirgal men, maa en taw fulve njahraani caggal hay so tawii ina nanngitii e Fina tawa faggudu mum en.

Ko addi famzude sukaave fulve jannquve haa teeqti noon e sukaaave rewve?

So en kaalii needi maa jaqde, so tawii paynditizen teen ko nehdi e jaqde tuubakoove maa aarabeeve, ezen mbaawi wiyde ko goonga sukaave rewve fulve keewaani janngude. Ina veydii saabaade zuum wonan'de fulve ko debbo nehata sukaave, ko kanum woni galle, so janngii maa nehiima maa nehaama e nehdi koziri, xeewata ko nehrude sukaave ve e ndiin nehdi. Ko ande renndo waylo tagi yoga e fulve ina njogii sikkeeji e nehdi kesiri ngaddaandi e mumen ndi.

Holi to dewle doxxe ummorii fulve?

Pinal renndo ko laawol ngurndam mum, dewgal ne ko e geze pinal renndo jeya. E nder fina tawa fulve, dewgal ina himmi, zuum ina ara e yoga e konnguzi pulaar. Faayiida debbo ko reseede, naatde hozannde. No sagata gorko wontirta Gorko so naatii dewgal nih, ko noon sagata debbo wontirta debbo so naatii hozannde. Ina jeya e fina tawa fulve so cukalele dewel jibinaama, goggo mum, maa yumma mum cawndiizo havvat e mum tekkere jaggana ngel viy mum gorko, wona takkoore, so ngel mawnii seeza ngel wona e toonireede ngeel cukalel gorel, ngel wazta hersude zum. Ina hasi ko kavvananoozo tejkkere o resata ngel, hay so tawii heen sahaaji zuum ina waasa laataade. Kala nde cukalel dewel addi enzi, maa xoole, wazti ellaade jinnaave maggel puzzoto faayde sabu mbiyata ko ngel yonti hankadi, e ngel waawi moovde reedu, ko zum wazi ve curat ngel e sagataave worve. Cukalel dewel so resaama foti taweede ko mboombri, ina foti tawreede, so ngel tawraaka, ko gacce maggel, ko gacce jinnaave maggel, ko mettere e waasde joom galle maggel hoolaade ngel, yizde ngel e horsin'de ngel, sabu e ngel       waawi waasde haazde e makko. Zuum ina seerti e won e renndooji, hono won e renndooji tuubakoove, so mboombri mawnii ina wondi e mboombaagu mum, ko gacce, wayi kono meezaani yizeede, maa wondude e worve. So en niyii nezzo maa jinnaazo ina zacca viy  mum debbo resee gila ina famzi, ko hulde hoto ngel fergitaade maa reedde sabu reedu haram won'de gacce ze hono mum alaa, ina addana jinnaave hay wartaade sabu ronkude jaggaade gacce. Hay vinngel dewel ngel resee ina famzi, moova reedu, maaya e baame vuri ngel fergitoo. E fina tawa fulve maayde vuri gacce. Ko e dewgal gorko jogotoo huunde nde heerorii, woni debbo, alaa mo renndi, ko ndeen o wiyetee joom galle. Ko e dewgal kadi debbo jogotoo gorko mo heerorii, o wazta wiyeede joom suudu kaari. Debbo so naatii dewgal ina wiyee o suzdaama, zuum ko soowoore o suuzdiima e gorko makko. En njiyii won e renndooji hay so tawii debbo e gorko ndesndiraani, ina uurnondira e mbedda maa nokkuuji udditiizi. Hay so tawii dewle doxze ina ngaddana sukaave rewve sankaade e baame ina dallina to bannge cellal, ezen nganndi e nder renndo fulve wonaa cukalel biyeteengel yontaani resaama tan, joom galle maggel wondii e maggel maa humpitiima ndewaagu maggel. Cukalel ngel ina nehee e needi suudu, needi gondigal e esiraave e xeekiraave e yimve galle esiraazo kala haa dana heen humpito, ina jannga kadi e seemevve galle o. Reseede la wonan'de cukalel dewel ina jeyaa e nafooje mum:- Waasde ngel fergitaade e moovde reedu haram

- Jogaade humpito ko fayti e golle suudu mum e golle galle esi mum en

- janngude no wondiri e joom galle mum e anndude jikku mum

Ko tagi fulve ina nduhna sukaave maa rewve ?

1.      Ezen njaakori fulve duhnude zumen sukaave rewve ina ruttee to wozzi e daartol hay so tawii duhnungal adii feende ko e nder Afrik e yonta Annebi Ibraahiima. No cukalel hevirta yontere inniree nih ko noon ndeen cukalel duhnirte so yontinii. Duunungal: ko e nehdi jeya.Soɓɓundu wonaa soɓe, so Geno yiɗaano gorko waɗa soɓɓundu, o tagataano ɗum, o addatnoo neɗɗo e nder aduna ko ina ɓoorni, ina duhi walla ina haddi. Neɗɗo e nder katantaagal mum addii kaddingol maa duunuŋal. Ina daarte e nder ‘Aadi Kiiɗɗo’ deftere seniinde Iisayankooɓe, maa yahuuda en, ko e yonta annebi Ibraahiima duunuŋal fuɗɗii, fayndaare maggal ko ngam jaɓeede to Yahwe, Geno maɓɓe, kadi ɗuum kewnoo ko e nder Ejipt e nder Afrik. En calaaki ɗuum, kono so en ƴeewi e nder daartol, ɓaleeɓe, maa fulɓe ina ngoodnoo ko adii oon yonta. Ɓoorngal walla waɗde tuba firti ko suka o hankadi naatii e daawal nguurndam goɗngal, ina waawi tawa ko adii ɗuum suka hettantaake tuba, sabu ko solima tawo. Duunuŋal e nder renndooji men, haa teeŋti noon e renndo fulɓe, ko jaŋŋinde walla anndinde suka o, ummiima e dingiral cukaaku, naati e caali mawngu. Duunuŋal ina jaŋŋina suka muñde muuseeki caɗtuki e waasde huutoraade muuseeki ngam leptude hono mum. Ko addii nde suka duhotoo o heewaani jogaade laɓi, kono en njiyi njulliiɓe ina njogoo laɓɓe, ngam riiwtude ruuhuuji bonɗi, ina njogitoo cabbi ngam haɓtaade bonɓe. E jaŋŋingol suka naatii dingiral mawɓe, wonii hankadi gorko baawɗo noɓde debbo, sukaaɓe rewɓe ina ndakkanatno njulliiɓe kodde, kala suka debbo tolno maɓɓe so dakkanaani ɓe kodde, eɓe njogii hakke fiyde ɗum. E jaŋŋingol suka o naatii dingiral mawɓe, duunungal ina janngina suka o ɗooftaade ɓurɓe ɗum duuɓi, ko ɗuum tagno ko fedde dow, walla mawniraaɓe njahdatnoo e miñiraaɓe mumen njulliiɓe, kadi kala ko mawniraaɓe ɓe njamiri ɓe eɓe poti ɗooftaade. Duunungal ina jaŋŋina njulli suurde Terɗe mum, haa kisa e yiytere, ko ɗuum waɗi njulli ina wiyee so yiyanaama haa teeŋti noon so tawii ko debbo yiyani ɗum ñawrete. Duunuŋal ina jaŋŋina suka jogaade hakkille lannda, goomu maa fedde, sabu ndeen ko fedde fof duhotoo laawol gootal, ko kaum e aldatnoo, mbaaldatnoo. Ko goonga nih kaalzen zo tan ko duunungal sukaave worve. So tawii noon ko kaddingol sukaave rewve, ezen njaakori zuum ardaani nih tan e nder renndo fulve. Won e fulve ina mbiya ko ittetee e terze debbo e kaddingol ko ko ' Abbere' , abbere noon fuznat ina vaarti e jibinirgol. Ina waawi tawde fulve ko joom jawdi en, ina neha kadi beyi, teskiima so mbeewa darnii to ndamndi oni fof yiyloyto zum. Ve miijoo kadi won'de tawde tergal maa kettel ittete ngel e debbo e duhnugal ngel ina qata sahaaji, so ,qati ina waawi dewel ngel yiyloyoo worve ngam wondude e mumen. Ko adii fof ve miiji ko so zuum ittaaka ina addana ngel waaweede ndewaagu, maa yaafde kaddol wudere, woni yizde worve haa vurta aadi. Kadi so zuum ittaaka ina addana debbo adaade hatojin'de e wondeede sabu zuum hiisetee ko e njoorgitaagu e nder renndo fulve. E nder renndo fulve hay so tawii debbo muuyaama won'dude e joom galle mum fennintaako, ko maa joom galle o tan faya e makko. Won e wiztooji kesi ina mbiya duhnude debbo ko ittude mbelamma mum haa laava, kono kadi gozzi nmbiy ko ina usta mbelamma, sabu 'abbere nde ko nehaande mbelamma wonande debbo. Kono kadi won e wiztooji ina mbiya won e rewve duhiive ina njiiloyoo worve, cik

Ko tagata ceerle maa diwve e nder renndo fulve?

Hayso tawii en mbaawaa dallinirde zum limooje, fulve so njerondiraama e lexxi gozzi, ko nanndi e safalve maa en taw fulve keewaani ceerle. Fulve ina njogii konngol maa miijo wonde 'debbo yizataa woowat', ina waawi gorko ronka yoo joom suudu mum woow zum, rewa haa seerazum, walla gorko miijoo no yiziri nih ko noon debbo mum foti wayde, so o ronkii yoo o way noon, o haava, o seera mo. Debbo pullo noon ina waawi havde e joom galle mum, tikkana zum, maa suutoo fayta galle baaba mum, kono alaa hakke seerde joom galle mum. Mbaawka ceergal ko gorko pullo heerorii zum. Ina heewi kadi to debbo pullo nyagootoo yoo gorko seerzum, 'rokkam daande am ina heewi e rewve fulve so cekii, walla kaavanii worve mumen'. ceerle fulve ina saaboo zumen worve, ina saaboo zumen rewve. Rewve fulve ina ndiwa worve mumen, zuum firti ko caggal nde debboo gorko ndesndiri, naatdi e suudu, ngondii, caggal zuum debbo o wiya yiza gorko o. Ina adda ndiwaagu kadi dewgal waawnere, suka debbo rokkee gorko sabu enzam, maa njongu tawa yiza ana salanaade jinnaave mum, so yehii haa diftaama walla saaynaama, humanaama e gorko, yannge wazi haa huulti, wiya yiza gorko o, ko vuri heewde dogat fayta galle baaba mum maa heen sahaaji koreeji mum vaztiizi.

Ko tagi fulve njuvvintaa jibinirgol mumen walla laayondirta hakkunde deede zizi?

-

 

Ko tagi ina wiyee rewve fulve nganndaa hakke mumen, walla potal alaa hakkunde debbo pullo e gorko pullo?

E nder laawol pulaagu, debbo ina teddina, ina horma, ina jarani gorko huunde fof haa waasa heen fiztaandu mum heen sahaaji. E nder laawol fulve aynaave, hay so tawii ko gorko jeyi nay, kosam majji ko debbo jey, ko kanum horirta zam no yiziri, so yizii rokkira heen, so yizi yeeya heen, so yizi fennda heen, haa yaltina heen nebam, yeeya, soodta heen cuzaari, kuutorze mum kala gila e lahe, haa e leece e tallaaji e cawzi kuusaazi ekn...So gorko woni joom nayi, woni joom galle, debbo ko joom kasam, ko joom suudu, sabu kala nde fulve eggi, mbammi jawdi mumen, so ndimtii dimle mumen, ko rewve fulve ndarbnata cuuzi so kiwi, to turi, so huzo, so caaleeje.

 

1 commentaire:

  1. Winndannde nde waɗii ngartama sanne
    Kono tan a huutoriima alkule ɗe ngoowaaka etee ɗum ena tampina yiɗbe tarde binndi pulaar no amen nih

    RépondreSupprimer