samedi 30 juillet 2016

Leƴƴannde e Hanki mo en tawaaka

Banndi am mbele aɗa anndi hanki men Goɗɗuɗo, Pooɗtiiɗo e Ɓadtiiɗo
Nganndinen ɓe nganndaa, ciftinen annduɓe, kirjinen yiɗɓe wiɗtude
So en mbiɗtaani hanki men, mbinnduɗen ɗum ko woɗɓe mbaɗata ɗeen golle
So en mbindaani daartol men, woɗɓe ina mbaawi bonnitde e majjinde hanki men
Maa miijo Fulɓe ina ndaɗotonoo Beeli e Maaje mawɗe ngam Ngaynaaka e Ndema
Maa haawe so wiyaama Fulɓe ummii ko e Goluwa en, leƴƴi tuubakooɓe
Maa haawe so wiyaama  Fulɓe ummii ko e Aarabeeɓe maa Yahuuda en
Maa anndu ko Goonga Fulɓe koɗdii e Aarabeeɓe e Yaahuuda en
Maa anndu kadi ɓe ndaɗinooma Beeli Dari to leydi Inndo hannde
So en ƴeewii e jimɗi hanki haa teeŋti noon e jimɗi lawɓe ‘Beeli Yammano’
Maa anndu Beeli Yammano ko to leydi Yaman hannde
So a anndii aduna haa gasa yimɓe ko ferooɓe hay so fergooji hanki ɓurii heewde
Maa miijo Fulɓe ummorii ko fuɗnaange haa naati Afrik
Maa anndu ɓe ndaɗiima mayo niil ngam ndiyam e durngol
Maa anndu ɓe ndaɗiima caaɗli Uganda e Suudaan
Maa anndu ɓe ndaɗinooma mayo Senegaal Rewo tawo hade Worgo
Maa anndu Fulɓe ngam ngaynaaka e margol jawdi ngadinooma e rewo Moritani
Ma anndu ɓe koɗiino e Insiiri, Adraar, Tagaanit e Brakna haa Gorgol e Trarsa
Maa anndu ɓe ngoniino e beeli Eeleega e Rkiis, ɓe koɗii Meel e Melga
Maa anndu konngol ‘rewo ronka nde worgo hoɗa’ ko addi ɗum
Maa anndu ko ɓuri heewde e fulɓe taccitii maayo Senegaal fayde worgo
Maa anndu kadi wonaa tan kulol taccini ɓe kono ko jawdi ndih ɓurtude rewo
Maa anndu koɗdigal hakkunde fulɓe e safalɓe gila hanki feewaano
Maa anndu Palel, Seyyeen e Jiinga ngadii sinceede e yoga e gure fulɓe gorgol
So mi miijiima inde Boosoya ummiinde e Boose gooto e rewɓe Koli Tenngella
So mi miijiima ko Boose dañi Muusa Boose to innde Boosoyaaɓe njalti
Mi annda Muusa Boose laamiima falnde nde, hoɗɓe heen nginnira Boosoyaaɓe
Mi annda Boosoya woni falnde reedu fuuta tufnde nde woni Cilon-Kayhayɗi
So mi miijiima Boosoya hanki mo ndaartanaami, mo njiɗ-mi wiɗtude
So mi miijiima Fuuta hanki, nokku Ndoondi Sammba Demmba Nayel Bah
So mi miijiima Fuuta hanki, nokku Elimaan Rinnjaw
So mi miijiima Galo Lummbal Hammadi Yetti Galo Jam Belal Paate Saye Joomen Drame Jaaƴe
So mi miijiima hanki nde Fuuta wiyetee Namandiru sabu yaajeende
So mi miijiima Fuuta hanki nde Guumel, Ngappugu e Jiinga ngoni laamorɗe Satigi
So mi miijiima Asnde Balla, Njaakir, Hooƴo e gudduɗe hanki
So mi miijiima Asnde Balla hannde o jibini Palel gontuɗo Awoynaat hannde
So mi miijiima Njaakir hannde o jibini sincaano Njaakir e Deysarak hannde
So mi miijiima Hooƴo hannde o mo doole mum ngonti Jiinga Hannde
So mi miijiima Sammba Jibi Hamadi Ceenel Sammba Hoggo jibinaaɗo Asnde Balla
So mi miijiima ko sankaare baaba makko nawti mo koreeji yumma makko to Nduyeeji
So mi miijiima Gudduɗe hannde o jibinɗo Moongel, Jaaɗul e Guumel hannde
So mi miijiima Guddi boyŋal jeeri, saɗa ndiyam, weeɓa yarnu am e loonde
So mi miijiima Guddi, saɗa ndiyam, weeɓa yarnu am e loonde, moƴƴa ŋari ƴoogooɓe
So mi miijiima Kaaƴe pawe hannde o ko dule Fulɓe Nduyeɗɓe
So mi miijiima wuro moolo hanki e falnde Aañam, ɗo wuro moolonaaɓe ummi
So mi miijiima Lummbal Sammba Abdul ko dule Yeroyaaɓe e añamaaɓe
Mi faama JALLUƁE ummii ko Kañaaga, payi Neema hade ɗum en arde e Maasina
Mi faama kadi ndeen ko Arɗo Makam Paateeri Jaaliga Jallo ardinooɓe
So mi miijiima Fuuta hanki goɗɗuɗo e daartol
Mi siftora Saye – Paate mo Belal e Yero Njalti e mum
Mi annda Belal woni laamɗo Bunngu, Yero woni laamɗo Hooƴo
Mi siftora Arɗo Njaakir wonaano tan laamɗo Njaakir
Mi annda o halfinanooma cuuɗi fulɓe e Falnde Hoyre Foonde
Mi siftora Arɗo Cammbulel- Yugu- Jaaɗul- Aljumaane
Mi annda ko ɗoon Uururɓe Ngasama e Uururɓe Mbaytoor njalti
Mi sikka ko ndeen Uururɓe Mbaytoor ngonti Nduyeeɗɓe
Mi annda Yaladi- Ilo yalti e mum ko Demmbakka Jah e Buubu Jah
Mi annda Jaawɓe waalo njalti ko e Demmbakka Jah
Mi annda Jaawɓe Jeeri njalti ko e Buubu Jah
Mi faama kadi Ko Makam woni laamɗo gadano Laamu Termes
Mi annda kadi ko Makam woni Arɗo Jaawɓe o jooɗinooma Bakhunu
Mi sikka kadi Arɗo Edi ko e mum Edinaaɓe fof njalti
Mi annda yero Diide woniino Arɗo Gerlel
Mi annda Demmbakka Kah dañi Sammba e Bunama
Mi yananee ko e Sammba Yirlaaɓe Kaaso njalti
Mi laaɓee ko e Bunama Arɗo Jalluɓe Yirlaaɓe ɗulaa njalti
Mi yananee kadi Ko e Sawadi Kah Satigi Jalluɓe Bokke iwi
Mi janngii e deftere Sire Abbaas Soh e nder Asko Fuuta
Mi faami e mayre ko Jaawɓe ɓuri saraade e Fuuta
Mi faami Jaawɓe ko suudu ɓooyndu gila e laamu Tekruur
Mi faamii ko e Jaawɓe Jaawanɓe e kinɗe goɗɗe njalti
Mi faamii Nduyeɗɓe e Joobɓe koɗdunoo nokku gooto
Mi yananaama Bunngunaaɓe, Njaakirnaaɓe, hooƴonaaɓe ngoniino diisneteeɓe
Mi yananaama ɓe taarinooma Aañam, Hoyre Foonde e nder Boosoya
Mi faama Jowgelnaaɓe ɓurnoo jooɗaade ko Caski hay so jowgel hannde woodi
Mi faama Baalaynaaɓe, Jalluɓe e Hommboonaaɓe keewiino e Koɓɓillo
Mi annda Kaawelnaaɓe, Yaalalɓe, Mbaalmbaalɓe, Sannaraaɓe, Haaɓooɓe,
Faafaaɓe e Deeniyankooɓe koli Tenŋella kañum en cakkitii arde e Boosoya
Mi faama kadi Saybooɓe ngonaa sara e nder Boosoya
Mi ƴoogii e baaba Demmuuya to Jaaɗul nduyeɗɓe toowngo heewa nayi
Mi faami Nduyeɗɓe e Yaalalɓe ɓooyii hoɗdude hay so anndaaka to mi ummodi
Mi faamii sakañ Sammba Jam Cindi, ɗo Hammadi e Sammba njuwndirno
Mi faama ɓe njuwndiraano laɓɓe, kono ko kolaaɗe maɓɓe njuwndirno
Mi faama kadi luggel paaɓi ko duɗal almuɓɓe wonnoo
Mi faama kadi wonaa paaɓi ŋookata, ko daaɗe almuɗɓe
Mi yananee ɗum ko ngalu potɗo wiɗteede, winndeede, daartanee arooɓe
Mi yananee ko jangde, wiɗto e binndol njiytata hanki
Mi laaɓee ko jangde, wiɗto e binndol, mooftata hannde
Mi waasa feccude sikke ko jangde, wiɗto e binndol, kuutortee janngo.
Mi rowira yaafuya so ina waɗi pergitte sabu wiɗto weeɓaani

Mi rowira gonɗi ɓernde sabu oo hanki ŋarɗuɗo, hanki belsindaaɗo
Mi rowira gonɗi ɓernde sabu oo hanki daarteteeɗo, hanki jalkitaaɗo
Mi rowira gonɗi ɓernde sabu oo hanki jiileteeɗo, hanki majjinaaɗo
Mi rowira gonɗi ɓernde sabu oo hanki keelnunooɗo, hanki nuskinaaɗo
Kono ɓernde ɓulna miijo yaakaare e ɗamaawu oo hanki gartiroyteeɗo
Kono ɓernde ɓulna miijo weltaare e softeende oo hanki biɗtoyteeɗo


1 commentaire:

  1. A jaaraama.winndannde maa waɗii faayiida,e tee yiyannde maa ina selli.a jaaraama e golle.
    mboɗo yiɗi anndineede,mo feccii diiwanuuji fuuta[damnga,ngenaar,ekn...]e hol ko ɗi pirtata.
    a jaaraama

    RépondreSupprimer