Jah Daawuuda
Demmba Astel To Moongel, Soh Abu Aamadu Bellu To Sincaano Njaakir, Soh Abu
Demmba Aamadu, Sow Bouka Demmba, Soh Bouka Hammadi To Deychrak ; ko e ɓeeɗo
ƴoogɗen ko fayti e ngaynaaka e ganndal nayi
Sifaaji tuugniiɗi e Lare woni goobu e Luwe woni
gallaaɗi nayi
Lare Nayi
-
Raneewe
-
Woɗeewe
-
Oole
-
Ɓaleewe
-
Wuunaawe
-
Wuunaawe
Sayeewe
-
Wuunaawe
Oole
-
Wuunaawe
Ɓaleewe
-
Wuunaawe
Saaje
-
Woɗeewe
-
Saaje
Woɗeewe
-
Fure
Lellaawe
-
Saaje
Lellaawe
-
Raneewe
-
Raneewe
Kaaleewe
-
Raneewe
siiwe
-
Siiwe
-
Siiwe
Ɓaleewe
-
Siiwe
woɗeewe
-
Siiwe
Banngaweewe
-
Siiwe
huuseewe
-
Siiwe
Ire
-
Ɓaleewe
-
Saaje
Ɓaleewe
-
Yuume
-
Yuume
Ɓaleewe
-
Yuume
Jaaneewe
-
Todde
-
Todde
Ɓaleewe
-
Todde
raneewe
-
Todde
Ire
-
Ŋinoowe
-
Bareewe
-
Sule Woɗeewe
-
Fure
-
Fure raneewe
-
Ñaawe
-
Wuule
-
Wuule
Ɓaleewe
-
Wuule
Woɗeewe
-
Wuule
Fure
-
Saaje
-
Noore
-
Noore
Ɓaleewe
-
Noore
Woɗeewe
-
Wuunaawe
-
Wuunaawe
Noore
-
Wuunaawe
Ɓaleewe
Luwe Nayi
-
Hiɓɓe
-
Mbeereewe
-
Jobole
-
Logguuwe
-
Logguuwe
Hootonnde
-
Lette
-
Junngoñiiwaawe
-
Mooroowe
-
Salammbaawe
-
Mbetoowe
-
Ajje
-
Kobe
-
Fadale
-
Moole
-
Farndalle
-
Niiwnotoonge
Ñabbuuli maa Rafiiji Nayi
-
Ŋeƴƴo
-
Bade
-
Jofe
-
Safo
Ɓesŋu
-
Kuunoowel
-
Ɗaasi
Ɗaamal
-
Kurel
-
Bommpilo
-
Tolsel
Holi ngaari ɓurndi
welde halde
Nayi ko kalaldi tan feewnata ɗumen.
Fulɓe ɓuri yiɗde halde ko ngaari ummiindi e nayi newiiɗi, cuɓaaɗi,
ɗi elataa, ɗi kawataa, ɗi mbonnataa; fulɓe ɓuraani yiɗde halde ngaari dikkuru.
Ina teska kalali ɗiɗi ɗi yonta gooto keewaani wondude e nder
nayi.
Ina moƴƴi halde ngaari ummiindi e nagge mawnge nge ngannduɗa,
so a dañii kadi tawa ko ndi lommbiindi hakkundi ñalbi.
Fulɓe njiɗi halde ko ngaari ndeeƴoori e nder nayi.
So ngaari ina waɗi haande haletaaka. Fulɓe njiɗaa halde
ngaari ummiindi e nayi gañooji walla ummiiɗi e ɓesŋu.
-
So ngaari kalaldi rewii nagge, ganndirta ko nge
jogiinge, so ngaari ndi telliima, nge yiroo haa nge huccita e ngaari he, nge
wiya ɗum gite sut.
-
Ngaari kalaldi so ƴeeŋii e nagge, so tawii ko
koyngal ñaamal ngal adii jippaade, ko ñale nagge nge jibinta
-
Ngaari kalaldi so ƴeeŋii e nagge, so tawii ko
koyngal nanal ngal adii jippaade, ko ngaari nagge nge jibinta
-
Kala nde njiyɗa nagge ina jerminii, noppi magge
ina kucciti yeeso, hay so nge wondaani e ɓiyiige, firti ko nge jibinii maa won
balɗe 2 maa 3.
Holi no yeñoowe
faamirtee
-
Kala nagge nge kumtata ɓiyi mum, doga, daroyoo
caggal nayi, walla kadi kala nagge wammboowe laaci mum wonaa yeñoowe, heewi
maayde ko e lappol.
-
So fulɓe njibiniranooma, goolyel ngel maayi, so
njiɗii ɓirde nagge nge, kuttat goolyel ngel, loowa e nguru he huɗo, mbaɗa e koyɗe
he leɗɗe, ha ngel waawa daraade. So tawii nagge nge jibini ko ñalel, ɓiroowo o
wujata lamɗam ko e caggal sokkinne o, so tawii ko gayel ko e toyre he, ɓiroowo
wujata lamɗam.
-
So a yiyii nayi koyɗe mum en ina ɓawli ina kaayi
heen haa yotii kolcaatinel, firti ko lappol majji woɗɗoyii. So dubuuje nayi mbaɗtii
yoorde tan, anndu lappol majji woɗɗitii
-
Nagge ceeɗu heyɗa, ɓuri ŋakkude ndiyam;
-
So gool yaawii daraade ko ñalel, so leelii ko
gayel.
-
So nagge maa woppii, maa sordinii, maa jibinii
nder ladde to gaynaako tawaaka, ko nih nganndirta so tawii nge jibini kon ñalel
maa gayel: so tawii dow toyre ɗo ina ɓawli tan ko ngaari nge jibini, so tawii ɓawlaani
ko ñale.
-
So durwali maa gooleeji kaarii haa ngumii
mbiyetee ko Sukum-Duumeeji
-
Ngaari dikkuru ina heewi wonde nduudoori.
-
So a yiɗii anndude so tawii gool ma ina wondi e ɓesŋu,
fooɗ ɗemngal ngal maa yiy ɗaɗi les ɗi ina ñawi, ina maɗi ƴiiƴam, walla uurnoɗa
hunuko ko so tawii ina luuɓi dus tan ina wondi e ɓesŋu. So a yiɗii safrude ɓesŋu,
a fesat ɗaɗi ɗi, maa Cuma ellewol daande nde; So a suuti ɗaɗol ngol, a wujat haayre
lamɗam e nokku ñawɗo o.
Tufle walla ndiyam ɓurɗam
moƴƴude e nayi
-
So tawii ko dabbunde, nayi ɓuri yiɗde ko ndiyam ɓunndu
feŋru, sabu ina heeewi wulde
-
So tawii ko ceeɗu, nayi ɓuri yiɗde ko ndiyam ɓunndu
hawal, sabu ɓuri ɓuuɓde
Nagge damal suudu ɓuri waawde juutde balɗe e nayi, ina wuura
haa duuɓi 25.
Nayi bonɗi eeltirtee ko
Kaayagol maa Ŋeeŋol maa Dasol
Nayi ɓuri moƴƴude reweede ko e ndunngu. Nagge jibinirta ko
lebbi 9 nde gool mum timma.
Nagge so jibini ina foti wutteede haa ƴiiƴam ɓesŋu mum yalta
-
Joŋe
ko nagge nge hoyre nayi
-
Mbakkoor ko
kalaldi njahdi haa mawni
-
Nduudoori
ko kalaldi ndi rewataa e nayi
-
Rajja ko
nagge solŋe
-
Tegi
Jegel ko kosam njoornaɗam
Aucun commentaire:
Enregistrer un commentaire