vendredi 24 mars 2017

Arɗooji Rewo Boosoya e ganndal Nayi

Jah Daawuuda Demmba Astel To Moongel, Soh Abu Aamadu Bellu To Sincaano Njaakir, Soh Abu Demmba Aamadu, Sow Bouka Demmba, Soh Bouka Hammadi To Deychrak ; ko e ɓeeɗo ƴoogɗen ko fayti e ngaynaaka e ganndal nayi
Sifaaji tuugniiɗi e Lare woni goobu e Luwe woni gallaaɗi nayi
Lare Nayi
-          Raneewe
-          Woɗeewe
-          Oole
-          Ɓaleewe
-          Wuunaawe
-          Wuunaawe Sayeewe
-          Wuunaawe Oole
-          Wuunaawe Ɓaleewe
-          Wuunaawe Saaje
-          Woɗeewe
-          Saaje Woɗeewe
-          Fure Lellaawe
-          Saaje Lellaawe
-          Raneewe
-          Raneewe Kaaleewe
-          Raneewe siiwe
-          Siiwe
-          Siiwe Ɓaleewe
-          Siiwe woɗeewe
-          Siiwe Banngaweewe
-          Siiwe huuseewe
-          Siiwe Ire
-          Ɓaleewe
-          Saaje Ɓaleewe
-          Yuume
-          Yuume Ɓaleewe
-          Yuume Jaaneewe
-          Todde
-          Todde Ɓaleewe
-          Todde raneewe
-          Todde Ire
-          Ŋinoowe
-          Bareewe
-          Sule Woɗeewe
-          Fure
-          Fure raneewe
-          Ñaawe
-          Wuule
-          Wuule Ɓaleewe
-          Wuule Woɗeewe
-          Wuule Fure
-          Saaje
-          Noore
-          Noore Ɓaleewe
-          Noore Woɗeewe
-          Wuunaawe
-          Wuunaawe Noore
-          Wuunaawe Ɓaleewe
Luwe Nayi
-          Hiɓɓe
-           Mbeereewe
-          Jobole
-          Logguuwe
-          Logguuwe Hootonnde
-          Lette
-          Junngoñiiwaawe
-          Mooroowe
-          Salammbaawe
-          Mbetoowe
-          Ajje
-          Kobe
-          Fadale
-          Moole
-          Farndalle
-          Niiwnotoonge
Ñabbuuli maa Rafiiji Nayi
-          Ŋeƴƴo
-          Bade
-          Jofe
-          Safo Ɓesŋu
-          Kuunoowel
-          Ɗaasi Ɗaamal
-          Kurel
-          Bommpilo
-          Tolsel
Holi ngaari ɓurndi welde halde
Nayi ko kalaldi tan feewnata ɗumen.
Fulɓe ɓuri yiɗde halde ko ngaari ummiindi e nayi newiiɗi, cuɓaaɗi, ɗi elataa, ɗi kawataa, ɗi mbonnataa; fulɓe ɓuraani yiɗde halde ngaari dikkuru.
Ina teska kalali ɗiɗi ɗi yonta gooto keewaani wondude e nder nayi.
Ina moƴƴi halde ngaari ummiindi e nagge mawnge nge ngannduɗa, so a dañii kadi tawa ko ndi lommbiindi hakkundi ñalbi.
Fulɓe njiɗi halde ko ngaari ndeeƴoori e nder nayi.
So ngaari ina waɗi haande haletaaka. Fulɓe njiɗaa halde ngaari ummiindi e nayi gañooji walla ummiiɗi e ɓesŋu.
-          So ngaari kalaldi rewii nagge, ganndirta ko nge jogiinge, so ngaari ndi telliima, nge yiroo haa nge huccita e ngaari he, nge wiya ɗum gite sut.
-          Ngaari kalaldi so ƴeeŋii e nagge, so tawii ko koyngal ñaamal ngal adii jippaade, ko ñale nagge nge jibinta
-          Ngaari kalaldi so ƴeeŋii e nagge, so tawii ko koyngal nanal ngal adii jippaade, ko ngaari nagge nge jibinta
-          Kala nde njiyɗa nagge ina jerminii, noppi magge ina kucciti yeeso, hay so nge wondaani e ɓiyiige, firti ko nge jibinii maa won balɗe 2 maa 3.
Holi no yeñoowe faamirtee
-          Kala nagge nge kumtata ɓiyi mum, doga, daroyoo caggal nayi, walla kadi kala nagge wammboowe laaci mum wonaa yeñoowe, heewi maayde ko e lappol.
-          So fulɓe njibiniranooma, goolyel ngel maayi, so njiɗii ɓirde nagge nge, kuttat goolyel ngel, loowa e nguru he huɗo, mbaɗa e koyɗe he leɗɗe, ha ngel waawa daraade. So tawii nagge nge jibini ko ñalel, ɓiroowo o wujata lamɗam ko e caggal sokkinne o, so tawii ko gayel ko e toyre he, ɓiroowo wujata lamɗam.
-          So a yiyii nayi koyɗe mum en ina ɓawli ina kaayi heen haa yotii kolcaatinel, firti ko lappol majji woɗɗoyii. So dubuuje nayi mbaɗtii yoorde tan, anndu lappol majji woɗɗitii
-          Nagge ceeɗu heyɗa, ɓuri ŋakkude ndiyam;
-          So gool yaawii daraade ko ñalel, so leelii ko gayel.
-          So nagge maa woppii, maa sordinii, maa jibinii nder ladde to gaynaako tawaaka, ko nih nganndirta so tawii nge jibini kon ñalel maa gayel: so tawii dow toyre ɗo ina ɓawli tan ko ngaari nge jibini, so tawii ɓawlaani ko ñale.
-          So durwali maa gooleeji kaarii haa ngumii mbiyetee ko Sukum-Duumeeji
-          Ngaari dikkuru ina heewi wonde nduudoori.
-          So a yiɗii anndude so tawii gool ma ina wondi e ɓesŋu, fooɗ ɗemngal ngal maa yiy ɗaɗi les ɗi ina ñawi, ina maɗi ƴiiƴam, walla uurnoɗa hunuko ko so tawii ina luuɓi dus tan ina wondi e ɓesŋu. So a yiɗii safrude ɓesŋu, a fesat ɗaɗi ɗi, maa Cuma ellewol daande nde; So a suuti ɗaɗol ngol, a wujat haayre lamɗam e nokku ñawɗo o.
Tufle walla ndiyam ɓurɗam moƴƴude e nayi
-          So tawii ko dabbunde, nayi ɓuri yiɗde ko ndiyam ɓunndu feŋru, sabu ina heeewi wulde
-          So tawii ko ceeɗu, nayi ɓuri yiɗde ko ndiyam ɓunndu hawal, sabu ɓuri ɓuuɓde
Nagge damal suudu ɓuri waawde juutde balɗe e nayi, ina wuura haa duuɓi 25.
Nayi bonɗi eeltirtee ko Kaayagol maa Ŋeeŋol maa Dasol
Nayi ɓuri moƴƴude reweede ko e ndunngu. Nagge jibinirta ko lebbi 9 nde gool mum timma.
Nagge so jibini ina foti wutteede haa ƴiiƴam ɓesŋu mum yalta
-          Joŋe ko nagge nge hoyre nayi
-          Mbakkoor ko kalaldi njahdi haa mawni
-          Nduudoori ko kalaldi ndi rewataa e nayi
-          Rajja ko nagge solŋe

-          Tegi Jegel ko kosam njoornaɗam

Aucun commentaire:

Enregistrer un commentaire