vendredi 24 mars 2017

Arɗooji Rewo Boosoya e ganndal Nayi

Jah Daawuuda Demmba Astel To Moongel, Soh Abu Aamadu Bellu To Sincaano Njaakir, Soh Abu Demmba Aamadu, Sow Bouka Demmba, Soh Bouka Hammadi To Deychrak ; ko e ɓeeɗo ƴoogɗen ko fayti e ngaynaaka e ganndal nayi
Sifaaji tuugniiɗi e Lare woni goobu e Luwe woni gallaaɗi nayi
Lare Nayi
-          Raneewe
-          Woɗeewe
-          Oole
-          Ɓaleewe
-          Wuunaawe
-          Wuunaawe Sayeewe
-          Wuunaawe Oole
-          Wuunaawe Ɓaleewe
-          Wuunaawe Saaje
-          Woɗeewe
-          Saaje Woɗeewe
-          Fure Lellaawe
-          Saaje Lellaawe
-          Raneewe
-          Raneewe Kaaleewe
-          Raneewe siiwe
-          Siiwe
-          Siiwe Ɓaleewe
-          Siiwe woɗeewe
-          Siiwe Banngaweewe
-          Siiwe huuseewe
-          Siiwe Ire
-          Ɓaleewe
-          Saaje Ɓaleewe
-          Yuume
-          Yuume Ɓaleewe
-          Yuume Jaaneewe
-          Todde
-          Todde Ɓaleewe
-          Todde raneewe
-          Todde Ire
-          Ŋinoowe
-          Bareewe
-          Sule Woɗeewe
-          Fure
-          Fure raneewe
-          Ñaawe
-          Wuule
-          Wuule Ɓaleewe
-          Wuule Woɗeewe
-          Wuule Fure
-          Saaje
-          Noore
-          Noore Ɓaleewe
-          Noore Woɗeewe
-          Wuunaawe
-          Wuunaawe Noore
-          Wuunaawe Ɓaleewe
Luwe Nayi
-          Hiɓɓe
-           Mbeereewe
-          Jobole
-          Logguuwe
-          Logguuwe Hootonnde
-          Lette
-          Junngoñiiwaawe
-          Mooroowe
-          Salammbaawe
-          Mbetoowe
-          Ajje
-          Kobe
-          Fadale
-          Moole
-          Farndalle
-          Niiwnotoonge
Ñabbuuli maa Rafiiji Nayi
-          Ŋeƴƴo
-          Bade
-          Jofe
-          Safo Ɓesŋu
-          Kuunoowel
-          Ɗaasi Ɗaamal
-          Kurel
-          Bommpilo
-          Tolsel
Holi ngaari ɓurndi welde halde
Nayi ko kalaldi tan feewnata ɗumen.
Fulɓe ɓuri yiɗde halde ko ngaari ummiindi e nayi newiiɗi, cuɓaaɗi, ɗi elataa, ɗi kawataa, ɗi mbonnataa; fulɓe ɓuraani yiɗde halde ngaari dikkuru.
Ina teska kalali ɗiɗi ɗi yonta gooto keewaani wondude e nder nayi.
Ina moƴƴi halde ngaari ummiindi e nagge mawnge nge ngannduɗa, so a dañii kadi tawa ko ndi lommbiindi hakkundi ñalbi.
Fulɓe njiɗi halde ko ngaari ndeeƴoori e nder nayi.
So ngaari ina waɗi haande haletaaka. Fulɓe njiɗaa halde ngaari ummiindi e nayi gañooji walla ummiiɗi e ɓesŋu.
-          So ngaari kalaldi rewii nagge, ganndirta ko nge jogiinge, so ngaari ndi telliima, nge yiroo haa nge huccita e ngaari he, nge wiya ɗum gite sut.
-          Ngaari kalaldi so ƴeeŋii e nagge, so tawii ko koyngal ñaamal ngal adii jippaade, ko ñale nagge nge jibinta
-          Ngaari kalaldi so ƴeeŋii e nagge, so tawii ko koyngal nanal ngal adii jippaade, ko ngaari nagge nge jibinta
-          Kala nde njiyɗa nagge ina jerminii, noppi magge ina kucciti yeeso, hay so nge wondaani e ɓiyiige, firti ko nge jibinii maa won balɗe 2 maa 3.
Holi no yeñoowe faamirtee
-          Kala nagge nge kumtata ɓiyi mum, doga, daroyoo caggal nayi, walla kadi kala nagge wammboowe laaci mum wonaa yeñoowe, heewi maayde ko e lappol.
-          So fulɓe njibiniranooma, goolyel ngel maayi, so njiɗii ɓirde nagge nge, kuttat goolyel ngel, loowa e nguru he huɗo, mbaɗa e koyɗe he leɗɗe, ha ngel waawa daraade. So tawii nagge nge jibini ko ñalel, ɓiroowo o wujata lamɗam ko e caggal sokkinne o, so tawii ko gayel ko e toyre he, ɓiroowo wujata lamɗam.
-          So a yiyii nayi koyɗe mum en ina ɓawli ina kaayi heen haa yotii kolcaatinel, firti ko lappol majji woɗɗoyii. So dubuuje nayi mbaɗtii yoorde tan, anndu lappol majji woɗɗitii
-          Nagge ceeɗu heyɗa, ɓuri ŋakkude ndiyam;
-          So gool yaawii daraade ko ñalel, so leelii ko gayel.
-          So nagge maa woppii, maa sordinii, maa jibinii nder ladde to gaynaako tawaaka, ko nih nganndirta so tawii nge jibini kon ñalel maa gayel: so tawii dow toyre ɗo ina ɓawli tan ko ngaari nge jibini, so tawii ɓawlaani ko ñale.
-          So durwali maa gooleeji kaarii haa ngumii mbiyetee ko Sukum-Duumeeji
-          Ngaari dikkuru ina heewi wonde nduudoori.
-          So a yiɗii anndude so tawii gool ma ina wondi e ɓesŋu, fooɗ ɗemngal ngal maa yiy ɗaɗi les ɗi ina ñawi, ina maɗi ƴiiƴam, walla uurnoɗa hunuko ko so tawii ina luuɓi dus tan ina wondi e ɓesŋu. So a yiɗii safrude ɓesŋu, a fesat ɗaɗi ɗi, maa Cuma ellewol daande nde; So a suuti ɗaɗol ngol, a wujat haayre lamɗam e nokku ñawɗo o.
Tufle walla ndiyam ɓurɗam moƴƴude e nayi
-          So tawii ko dabbunde, nayi ɓuri yiɗde ko ndiyam ɓunndu feŋru, sabu ina heeewi wulde
-          So tawii ko ceeɗu, nayi ɓuri yiɗde ko ndiyam ɓunndu hawal, sabu ɓuri ɓuuɓde
Nagge damal suudu ɓuri waawde juutde balɗe e nayi, ina wuura haa duuɓi 25.
Nayi bonɗi eeltirtee ko Kaayagol maa Ŋeeŋol maa Dasol
Nayi ɓuri moƴƴude reweede ko e ndunngu. Nagge jibinirta ko lebbi 9 nde gool mum timma.
Nagge so jibini ina foti wutteede haa ƴiiƴam ɓesŋu mum yalta
-          Joŋe ko nagge nge hoyre nayi
-          Mbakkoor ko kalaldi njahdi haa mawni
-          Nduudoori ko kalaldi ndi rewataa e nayi
-          Rajja ko nagge solŋe

-          Tegi Jegel ko kosam njoornaɗam

Renndo e Moɗmpɗtondiral

Moɗmoɗtondiral ina wiyee ko naatnaatondiral jehreeji e ɓadtondiral yimɓe. Won heen kadi ina ciforoo ɗum udditagol faggudu leyɗeele e jehre mawnde adunayankeere. Moɗmoɗtondiral feeñi ko gila e hawñitaare mbaylaandi, gaddungol eggugol faggudu ndema e ñeeñal fayde e faggudu mbaylaandi e masiŋaaji…..duunde orop sosi oogirɗe……semmbeeji kesi njiyta e fuɗɗoraade e jiytugol masiŋ kokkoowo kuɓɓam tawa huutortoo ko ƴulɓe, yiiti mo ko James Watt eŋele gooto e hitaande 1769…..ɗannorɗe kese ndaña tawa nawata ko yimɓe e marsandiis e kabaruuji……mbaylaandi layi haa Amrik bannge rewo e japon sawndii faggudu jehre windereyankeere…….golle galle ustii, paytira e oogirɗe mawɗe…..Ɗuum jibini hawñitaare mbaylaandi, ƴellitaare mbaylaandi jibini ƴellitaare transport gila e laaɗe njoorndi, haa e laaɗe ndiyam. Teeminande 19 feeñi Oto e laana ndiwoowa e semmbeeji petroŋ;
Leyɗeele jahduɗe e miijooji Adam Smith ndewi e laawol faggudu wellitaare, ɓe ngoppi yo jehre waɗ sariyya mum, entrepreneur en ndogani ƴeewoyde kopporeeje, ngam ƴeñtinde ɓe ɓadtii booñuuji. Nde njeñtudi heewi, jehreeji mbiy teɓ ko ɓametee maa ko soodetee ustii, oogirɗi usti ko peewnatno, usti kadi gollotooɓe, entreprisaaji cownooɗi ɗi coodti janɗi ɗi, nde ɗaɓɓande fuɗɗitii heewde, crise yawta, capitalism, faggudu jehre maa wellitaare.
Hooreeɓe moɗmoɗtondiral
1-    Amrik, UE e japon: ko kamɓe ndiidata maa cosata laabi njuɓɓudi njeeygu, ɓe ndiisnondirta ko e poɗtitte maa batuuji hakkunde leyɗeele mawɓe hono G8, leyɗeele ɓurɗe alɗude ɗe, walla kadi e nder batuuji ONU.
2-    Sosiyeteeji hakkunde leyɗeele
3-    Pelle winndereyankooje hono OMC cosooji laabi njuɓɓudi njeeygu e nder aduna he kala e pelle kaalis windereyankooje walla booñuuji windereyankooji keɓɓotooɗi kopporeeje ngam waɗde ɗumen e juuɗe entrepreeneeer en.
Moɗmoɗtondiral wallitii e udditde keeri e newnude njulaagu windereyankeewu.
OMC= 1995 ƴeewi sosde ustugol wonannde marsandiis njoɓdi duwaan, ƴeewi kadi udditde keeri leyɗeele e ngostaagu windereyankeewu haa weeɓna yah- ngarta kaake, yimɓe, kaalisaaji, kabaruuji, karallaagal e gostondiral pine
Caɗeele moɗmoɗtondiral
1-    Ɓeydagol coggu geɗe ñaameteeɗe, ɗuum addanta leyɗeele jiggoytooɗe ɗe yaltinde debisaaji keewɗi.
2-    Duñde leyɗeele doofolle ɗe e ƴettude ñamaale ngam eɓɓooji mumen ɓamtaare.
3-    Waɗde haa leyɗeele doofolle ɗe njowitoo e leyɗeele dañɗe ɗe.
4-    Ɓeydude mbaasam- gollaagu e majjugol entrepriisaaji tokoosi gollinatnooɓe juuɗe maa yimɓe heewɓe e egginde sosiyeteeji mawɗi fayde bannge goɗɗo ngam yiiloyaade jehreeji goɗɗi e juuɗe golotooɗe jaafɗe coggu
==================================================================
1-    Nguurndam yowitaade hannde e coggu. So neɗɗo wawaa soodde, o alaa joɗnde e nder faggudu. Nehdi, jaŋde, cellal, ndiyam, nguura fof maa soodee.
2-    Kaalis ardii ngonka neɗɗo, ko kaalis wonti betirgal neɗɗankaagal. Nguurndam tippudi kaalis- njaru haɓata e nguurndam njaru neɗɗankaagal.
3-    Njaru njeñtudi foti ko yaltude haa laaɓa, haa yiyee feeña
4-    Jehreeji mawɗi hakkunde duuɗe maa hakkunde leyɗeele moɗii jehreeji tokoosi maa jehreeji leyɗeele;
5-    Yah ngarta ngalu- njowitiingu e kaalis wonaa e geɗe dañeteeɗe
6-    Fanniyankaagal e karallaagal mawngal tammbingal oogiɗe
7-    Aduna tuugniiɗo e gollotooɓe
8-    Aduna tuugniiɗo e ngaluuji nder maa dow leydi
9-    Aduna tugniiɗo e jehreeji
10-Oogiɗe ndema pooltiima ndema jalel e jammbel
10-                                                                         Oogorɗe ngaynaaka moɗii ngaynaaka cawel e hudusuru
11-                                                                         Coñaandi ko njeeyoyteendi caggal leydi tawa ko Fedde Njulaagu Windereyankeere doɗtata coggu wonaa remooɓe walla jehreeji leydi
12-                                                                         Ɗeɗɗirde remooɓe ñamaale

1-    Ustaare njanngiin moƴƴo
2-    Ustaare safaara moƴƴo
3-    Ustaare tiiɗgol pelle renndo
4-    Dunɗi maa laddeeji cerwii
5-    Kolaaɗe ndemaama haa leyɗeele mborji
6-    Laamuuji mbaddii maalde e sosiyeteeji hakkunde leyɗeele ina kepta jeyiiji taaniraaɓe
7-    Huɗo durngol nattii waawde jogaade jawdi
8-    Diƴƴe haa gonɗe e nder leydi kornaama
9-    Diƴƴe dow leydi pooɗaama nawaama
10-                                                                         Liɗɗi maaje njiyraama
11-                                                                         Baasal rewɗinaama sabu golle debbo waasde hokkeede njaru e waasde yiytinaade
12-                                                                         Njoɓdi debbo famɗinaama maa golle mum mbaasi yoɓeede
13-                                                                         Rewɓe keewi e nder golle muusɗe
14-                                                                         Ngaluuji e ganndal ñamanteeri e nguura ngonnoo ko e njiymaandi rewɓe maa renndo ngontii e njiymaandi sosiyeteeji mawɗi.
15-                                                                         Pine keeriiɗi gontii pine yimɓe fof
16-                                                                         Darnde neɗɗo wontii soodde tan

17-                                                                         Laabi nguurndam ngontii laabi jehre

Rewo Boosoya: Renndo hanki e waylowaylo

1-    Njuɓɓudi koɗki hanki
a-     Galle baaba
b-    Galle mawɗo
c-     Suudi
d-    Wuro
e-     Diiwaan
f-      Leñol
g-     Leydi- Ndenndaandi
2-    Njuɓɓudi faggudi hanki
a-     Muuynude kosam ngootam
b-    Ummaade e duhol gootol
c-     Jawdi ndariindi denndaandi- jawdi baaba
d-    Kolangal ko joowre- haa teeŋti e leydi waalo
e-     Tufnde ko renndaande- yimɓe fof e jawdi fof ko to gootel yarata
f-      Ladde ko renndaande- yimɓe e jawdi fof ina nguuri e mum tawa alaa njoɓdi
3-    Ƴaañorɗi faggudu hanki
a-     Toɓo
b-    Ilam
c-     Jawdi ndariindi
d-    Jeyi –ndema jeeri e waalo
e-     Laabi ballondiral
f-      Laabi jokkere enɗam
4-    Laabi ballondiral
a-     Ñaamdigal maa tawti nodda
b-    Diilgol
c-     Ɗoftugol
d-    Waɗtanorde
e-     Gorle
5-    Laabi jokkere enɗam
a-     Njillu sabu bannde maa sehil ma ngoɗɗirtaama
b-    Yano
c-     Saali
d-    Ŋuuñdi
e-     Pittudi
f-      Ɓiirtingol
g-     Nootondirde kewkewe gila e yanngeeji haa e inɗeeli
h-    Sorbooji
6-    Njuɓɓudi laamu hanki
a-     Arɗo: laamii aynaaɓe e sippooɓe
b-    Joom wuro
c-     Feere wuro maa feere leñol
7-    Tippudi nehdi hanki
a-     Tuugniindi e ɗemngal men, pinal men e fina tawa men
b-    Galle baaba woni duɗal gadanal
c-     Galle mawɗo wonnoo duɗal ɗimmal
d-    Dingiral
e-     Ngiƴiraagu
f-      Wuro
g-     Renndo= cukalel ko renndo fof jeyi ɗum, wonaa tan jinnaaɓe mum
h-    Mawɓe ngardii sukaaɓe ndewi caggal, gila e peeje haa e baawal faggudu


1-    Njuɓɓudi koɗki hannde
a-     Hay so galle baaba ina lutti, gooto fof ƴeewat dañande hoyre mum
b-    Galle mawɗo waɗaama keeri, gooto fof e kettel leydi mum
c-     Diiwaan yaaji, enɗam e jiidigal sarondirii
d-    Leñol sariima sabu koɗki seertude maa sabu ɗanle e fergo e golle
e-     Yimɓe renndo heewɓe peewii gure cehe mawɗe e nootitaade e ɓiɓɓe naange nguurndam moƴƴam

2-    Njuɓɓudi faggudu hannde
a-     Faggudu nattii wonde joowre
b-    Jiyduɓe ceerndii jawdi mumen
c-     Kolaaɗe mbelsindaama sabu yoorooji heen sahaaji
d-    Kolaaɗe mbelsindaama sabu Ɗanle e yiɗde golle ciforteeɗe liggey
e-     Ngaynaaka mettitii sabu yoorooji maa yooro duumiingu
f-      Tufle nattii heewde ndiyam, yaraano saɗti, seerti
g-     Ladde nattii heewde durngol
h-    Toɓo e Ilam pamɗiti
i-       Laabi ballondiral e jokkere enɗam ustiima
3-    Tippudi laamu hannde
a-     Gure njeytaama e diiwanuuji e palɗe
b-    Peccugol laamu diiwanuuji peccii gure
c-     Hooreejo leydi laamii leydi fof
d-    Jooɗaniiɓe laamuuji kesi e nder diiwanuuji e nder palɗe ngontii mawɓe diiwanuuji men
e-     Fiilaaɓe leppi ngardiigu cori e tuugnaade e lanndaaji dawrugol
f-      Hoɗdiiɓe maa enɗam pecciima e nder lanndaaji e tuugnaade e jiyanɗe maa nafooje
g-     Yimɓe yowitaade e laamu gila e duɗe haa e cafrorɗe haa e diƴƴe ekn….

4-    Tippudi nehdi hannde
a-     Duɗe keblooje gaggaaji e nehdi koɗiri hay so keewaani tawo
b-    Duɗe laamu jannginirteeɗe ɗemɗe koɗe, nehirooje pine koɗe e aadaaji koɗi
c-     Ayawuuji kabrirɗi e nate dillooje kaalooje ɗemɗe koɗe
d-    Karalleeje kese ngontii dingire sukaaɓe
e-     Sagataaɓe ngardii mawɓe ndewi heen